POLITIKA

Nekada među najnerazvijenijim, a sada privredno čudo: Cazin mjesto sa više od 2.400 malih i srednjih preduzeća

Nekada među najnerazvijenijim, a sada privredno čudo: Cazin mjesto sa više od 2.400 malih i srednjih preduzeća

CAZIN (AA) – Almir Terzić

Dodjeljivanje statusa grada Cazinu u toj lokalnoj zajednici vide kao priznanje za sve ono što su do sada radili, ali i obavezu da u narednom periodu nastave još bolje sa razvojem. A, slika Cazina za relativno kratko vrijeme se drastično izmijenila. Na bolje.

Tako je Cazin od nekadašnje prijeratne, među četiri najnerazvijenije općine u Bosni i Hercegovini uspio da postane čudo. Sa 3.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava na samom vrhu je u Bosni i Hercegovini po tom broju, najveći je pojedinačni proizvođač mlijeka u BiH…

Osim toga Cazin ima više od 2.000 registrovanih malih i srednjih preduzeća, uskoro treba da dobije dvije industrijske zone koje će još više olakšati i unaprijediti ekonomski razvoj. Uređena je i infrastruktura kroz izgradnju više stotina kilometara puteva, a gužve riješene izgradnjom kružnih tokova.

Voda je došla do domaćinstava u svim dijelovima, a uskoro se rješava i kompletno pitanje kanalizacije. Svaka mjesna zajednica ima igrališta, grade se i obnavljaju škole, parkovi, fontane, brine o čistoći…

– Infrastrukturni projekti prioritet –

Sa gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem ekipa Anadolu Agency (AA) razgovarala je na centralnom cazinskom trgu Prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića na čijem izgledu bi pozavidjele i mnoge velike metropole. Uređene fasade okolnih objekata gradske uprave, gimnazije, policije, postavljene nove klupe za odmor, a na središtu oko fontane centralno mjesto krasi uređeni prostor u obliku cvijeta Srebrenice.

“Zajedno sa građanima sada već grada Cazina mi već godinama u principu imamo jasan plan projekata i razvoja naše općine/grada. To se može naravno i uočiti i kroz statistiku projekata, ono što je urađeno u ovih desetak godina. Ono što možemo konstatirati za grad Cazin jeste da je 90-tih imao status, rejting jedne od nerazvijenijih, među ostalih 108 općina u Bosni i Hercegovini. Naime, Cazin je bio među četiri najnerazvijenije općine u svakom pogledu općina u tadašnjoj državi. Sada već možemo reći da takav status grad Cazin nema. Infrastrukturno smo se dosta razvili. U ovih desetak godina urađeno je preko 300 kilometara putne mreže zajedno sa našim građanima, udruživanjem novca i ideja”, rekao je Ogrešević.

Ističe kako je urađena vodoopskrba. Odnosno već osam godina, kaže Ogrešević, imaju situaciju kako je vodoopskrba riješena za čitavu općinu. A, imaju, veli, oko 70.000 stanovnika i spadaju u red, ustvari su u Unsko-sanskom kantonu najmnogoljudnija i gušće naseljena sredina.

“Imamo tako i dugačku vodoopskrbnu mrežu od preko 1.000 kilometara. Također, smo ulagali u drugu infrastrukturu što je svakom mjestu potrebno. Cilj nam je bio da uvedemo školske objekte na što više lokacija u općini/gradu. Tako smo više od 20 školskih objekata, naravno u partnerstvu sa svim nivoima smo uradili na području našeg grada. Cilj nam je bio da svako područje, svaka mjesna zajednica ima i igralište, a na hiljade rasvjetnih tijela je instalirano”, ističe Ogrešević.

Uglavnom, naglašava cazinski gradonačelnik, kada je u pitanju infrastruktura i ti segmenti, oni su poprilično završeni. Ono što je sada aktuelno u Cazinu, navodi Ogrešević, jeste kanalizacioni sistem. U završnoj fazi je faktički tenderska procedura za izvođenje radova kada je u pitanju taj projekat. Zaokružena je i finansijska konstrukcija na 30 miliona KM.

“Od toga 70 posto su nepovratna sredstva što je izrazito povoljna finansijska struktura, a i ova kreditna sredstva, ostatak, sa EBRD-om su po veoma povoljnim uvjetima. To je završni, veliki infrastrukturni projekat s kojim ćemo zaokružiti te infrastrukturne standarde na području čitavog ne samo grada nego čitavog područja Cazina. Cilj nam je bio kada smo počeli u ovom pravcu razvoja da stvorimo jednake uslove života u svakom području našeg grada i da infrastruktura, a često je u ranijoj historiji bila razlog iseljavanja građana sa ovog područja, da to više ne bude. Mislim da smo taj efekat postigli”, cijeni Ogrešević.

– Javni sektor u službi građana i privrednika –

Naravno, to je omogućilo, smatra cazinski gradonačelnik, lakše funkcioniranje u samom gradu, na čitavoj teritoriji, ali i potaklo i poljoprivrednu proizvodnju koja je i onako bila razvijena.

“Imamo preko 3.000 registriranih poljoprivrednih gazdinstava, preko 2.400 registriranih malih i srednjih biznisa. Tu je dosta došlo do napretka, jer je jedan sektor vukao drugi. Finansijska kriza koja je bila 2008./2009./2010. godine koja je prouzročila propast mnogih industrija kod nas hvala Bogu nije imala velikog uticaja. I građevinski sektor i drugi, što znači da je općina bila investitor, ali i privatni sektor je bio investitor. Tako da imamo značajan broj firmi i kompanija niskogradnje i visokogradnje koje su opstale, koje su se razvile i koje ne rade samo na području Grada Cazina nego regionalno u čitavoj BiH i šire”, naglasio je Ogrešević.

Ono što može istaći, kaže Ogrešević, kada su u pitanju dosadašnji projekti infrastrukture, da su građani Cazina često bili inicijatori, imali ideju i sakupili i novčana sredstva i udruživali sa općinom.

“Taj model zajedničkog finansiranja i zajedničkog osmišljavanja je u principu dao rezultate da imamo ovoliki broj realiziranih projekata. Naravno, ističeno da imamo 2.400 registriranih biznisa, a taj broj iz godine u godinu raste. Za Cazin možemo konstatirati da je poduzetnički općina/grad i da je poduzetnički trgovinski centar Unsko-sanskog kantona i regije. To statistika govori. Naš značajan iskorak jeste izgradnja. Mi radimo dvije industrijske zone. Ova centralna je oko 400 dunuma, i već smo u završnoj fazi otkupa zemljišta i infrastrukturnog uređenja. Time ćemo imati relevantan prostor koji će osigurati još bolje uslove, a imamo već zainteresirane investitore. Prije svega se oslanjamo na domaće investitore koji su u proizvodnji, a koji žele dalje investirati u proizvodnju, ali i strane partnere. Mi već u ovoj godini očekujemo investicije. U ovoj godini očekujemo i operativnu poslovnu zonu. Moći ćemo investirati, biti konkretni, ponuditi lokaciju, ponuditi određenu infrastrukturu na raspolaganje. Samo će trebati investitor koji želi uložiti i on će dobiti na raspolaganje ono što kažemo da je normalno u razvijenim sredinama”, naglašava Ogrešević.

Sa cazinskim gradonačelnikom smo razgovarali i o tome šta je zapravo recept uspjeha.

“Kada je u pitanju javni sektor, lokalna vlast i ovaj tim, mislim da je ključna stvar naša transparentnost i predanost radu i poslu i otvorenost za napredak naše sredine u svakom pogledu, u svakom sektoru, otvorenost prema svakom našem privredniku gdje smo se stavili maksimalno na raspolaganje, kao i uspješnost u međunarodnim projektima gdje smo stekli također relevantan rejting. Naravno da to jedno s drugim stvara jednu pozitivnu atmosferu povjerenja gdje se ljudi ne boje investirati ovdje u Cazin. Znaju da ima lokalnu vlast koja će im pomoći, a neće odmoći. Mislim da je to ključna formula i mi svoj posao doživljavamo ozbiljno, jer svaki uspjeh koji proizvede projekat mi u njemu uživamo, to nas ispunjava jer to je naša obaveza koju smo preuzeli. Jednostavno na takav način pristupamo poslu”, izričit je Ogrešević.

– Više graničnih prelaza –

Ekonomski razvoj, kaže Ogrešević, će biti u fokusu njihovog interesa i u narednom periodu. Naravno, ističe, u razgovoru želi da upozori da su lokalna zajednica da i kao takvi imaju i ograničene nadležnosti da utiču na mnoge trendove i kretanja u državi, na poreznu politiku, propise i primjenu tih propisa. Često je, veli, država spora, a često ima i prepreka.

“To naravno, sve stvara negativan ambijent i do sada nismo bili statični. Gledali smo šta možemo sami sa građanima uraditi. Mnogo toga smo uradili. Kao što sam istakao, poduzetnička smo općina, očekujemo da ćemo u narednom periodu imati nove investicije, nova radna mjesta. Infrastrukturno da se zaokružimo, što znači da završimo sa kanalizacijom, ali i dalje radimo ruralne projekte u našim ruralnim područjima, jer naši građani to žele. Žele i put, žele i školu koja nije do kraja urađena, ali je treba obnoviti. Žele i neke druge stvari koje im olakšavaju život. Mi ćemo i dalje na tome raditi. Ono što imamo kada je u pitanju urbani dio uređenja jeste uređenje starog grada. Imamo jedno šire uređenje koje želimo funkcionalno, estetski i prostorno urediti tako da će sa tim uređenjem funkcionalno i vizuelno Cazin dobiti jedan dodatni identitet, vizuelni identitet i to nam je cilj. Mislim da imamo potencijal i ako ne bude nekih značajnijih prepreka na koje mi ne možemo uticati, mislim da ćemo imati pozitivne trendove”, navodi Ogrešević.

Ono što im treba, ističe, treba im više graničnih prelaza. Imaju, zaključuje izražen problem, jer postoje samo dva granična prelaza. Jedan na Maljevcu sa kojim se služi većina građana tog regiona, a samo iz Cazina imaju više od 12.000 osoba u dijaspori, iz Unsko-sanskog kantona preko 30.000, a četiri -pet sati se čeka na granici.

“Ljudi su, naša dijaspora značajan generator razvoja i ideja, investicija, izvora sredstava, a dešava nam se često i vikendima i svakodnevno po četiri-pet sati čekaju na granici. Ako poredimo da iz Beča ili Graca treba tri-četiri sata, a da na granici treba toliko, naravno da to stvara efekat odvraćanja od dolaska što nama stvara dugoročne prepreke. Mi smo naravno upoznali sve institucije u ovoj državi o tome. Konstantno to ponavljamo, možda smo i dosadni, ali mi moramo ponavljati jer nam to ne pravi samo Cazinu nego čitavoj državi štetu. Mi želimo da naša dijaspora dolazi, da dolaze mladi i da ih vežemo za domovinu. Granični prelazi nam trebaju, to je ono što u ranijem periodu nije urađeno, čemu se možda nije vodilo računa. Treba nam i, ali to se već previše ponavlja, bolja cestovna povezanost sa glavnim gradom BiH, Sarajevom. To je nešto što je neminovno. Mislim da to sve skupa sporo ide, da mi nismo bili u centralnim planovima i to je veliki propust. Zvučat će ambiciozno, ali mislim, da kada je u pitanju turizam, nama bi trebao aerodrom ili neki dovoljno blizu aerodorom gdje bi oni ljudi koji dolaze u BiH imali razloga da dođu i u našu regiju”, zaključuje Ogrešević.

– Poljoprivrednicima poticaj iz lokalnog budžeta-

Brojni su uspjesi Cazina i u drugim segmentima, a posebno kada se radi o poljoprivredi.

“Mi smo najveći proizvođači, pojedinačno gledajući mlijeka u BiH. Veliki proizvođači smo, među većim u BiH malina, jagodičastog voća, povrća, razvijena je staklenička proizvodnja. Imamo brendiran kestenov med kao geografsku oznaku. Sada smo potpisali sporazum o međunarodnom brendiranju gdje ćemo kao općina učestvovati sa finansijskim sredstvima. Tu postoji veliki potencijal, naravno mi smo bili konkretni kada je u pitanju podrška poljoprivrednicima tako što posljednjih osam-devet godina imamo finansijska sredstva za poticaj. Jedna smo od rijetkih općina koja izdvaja finansijske poticaje za poljoprivredne proizvođače”, navodi Ogrešević.

Tako Cazin iz lokalnog budžeta izdvaja 400-500.000 KM prosječno godišnje za poticaje lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na takav način, kaže Ogrešević, žele pokazati i ohrabriti svoje poljoprivredne proizvođače da i lokalna zajednica želi da im da podršku. Smatra da su u tome i uspjeli. O tome, kaže Ogrešević, količine koje su proizvedene govore dovoljno o tome. Naravno, veli, ono što stvara problem i u Cazinu i u čitavoj BiH jeste nestabilnost otkupa tržišta, plasmana tih poljoprivrednih proizvoda.

“Nekako u svom tom lancu taj poljoprivredni proizvođač ostane posljednji koji u principu rekao bih, izdvaja svoj rad, znoj, svoj trud, očekivanja. A, ostaje posljednji. Tu treba više intervencije države. Najviše BiH, pa Federacije BiH kao entiteta i više senzibiliteta i razumijevanja šta se dešava na terenu”, veli Ogrešević.

Cazinski gradonačelnik daje i razloge i argumente zašto treba doći i posjetiti tu krajišku općinu/grad.

“Cazin kao što možete vidjeti ako pogledate oko sebe je dinamična sredina, vidimo da ima ljudi puno u pokretu, on je poduzetnički i trgovinski centar. Puno je razloga zašto doći. Puno ljudi iz drugih općina dolazi u Cazin zbog usluga, zbog trgovine, zbog biznisa. Naravno ovdje je i gastronomska ponuda dobra, domaćinstva i ljudi su pristupaćni, imamo stare gradove i našu ponudu možemo uvezati regionalno. Naslanjamo se na druge sredine. Una se dijelom naslanja na teritoriju Cazina, tu su naravno i druge sredine kao Bosanska Krupa, Bihać, pa planine, rijeke, Nacionalni park Una. Sve to čini jedinstvenu, našu zajedničku ponudu. Mislim kada vizuelno pogledamo naše područje odmara oči, ne da sam subjektivan, sa svim tim vodnim, šumskim, planinskim i drugim resursima mislim da ima puno razloga da ljudi dođu”, kaže Ogrešević.

Ali, ono što ističe, da se mora uraditi, jeste riješiti saobraćajnu infrastrukturu i cestovnu i željezničku. Veli da su Unsku prugu pokušavali nametnuti kao interes države, da su je malo vratili u strateške planove. Ključan je i aerodorom.

“Onaj tursita koji dođe do Sarajeva, automobilom će maksimalno ići do Mostara i Travnika. Do Krajine će doći rijetki jer je to već pet-šest sati puta. Moramo skratiti taj put od Sarajeva do naše regije i na takav način će turisti onda zaista htjeti doći, a šta vidjeti i uživati imaju”, govori Ogrešević.

– Lokalnoj zajednici više nadležnosti-

Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević govorio je i o tome kakav je trenutni položaj lokalne samouprave u BiH.

Generalno, kaže, može se reći da bi bilo dobro kada bi se neke nadležnosti preraspodijelile, i kada bi lokalna samouprava preuzela te nadležnosti naročito od kantona. Veli da zna da je to teško, i da u BiH to ide teško, ali bi to bilo dobro jer se život odvija u gradovima i općinama. Kaže, kako su oni u lokalnim zajednicama, u direktnim kontaktima sa građanima i izrazito često neke usluge za koje su građani zainteresirani ne mogu uraditi zato što nisu u njihovoj nadležnosti, a građani ne vole čuti – nije u našoj nadležnosti.

“Tu postoji jedan značajan prostor. Naravno finansiranje lokalnih zajednica. Mislim da mi imamo velika očekivanja i zakonom predviđene obaveze od infrastrukture pa ekonomskog razvoja u kojem moramo ulagati i da lokalne samouprave ne dobivaju sredstva. Čak se dešava da sa tog našeg jedinstvenog računa da se viši nivoi finansiraju pa zagrabe i taj naš skromni dio sredstava”, ističe Ogrešević.

Oni su, kaže, sada u sudskom sporu, sve općine sa višim nivoima, Federacijom BiH jer su uskraćeni za određena svoja sredstva. Smatra, kaže, da je to loše i da jedan nivo ne treba spašavati svoju finansijsku poziciju ili pokrivati neodgovornost sadašnjih ili ranijih struktura tako što će “uzimati naša sredstva”.

“Naročito u Cazinu mi godinama vodimo računa o stabilnosti budžeta. Mi imamo stabilan budžet, nemamo nepokrivenih obaveza, nismo nikome dužni da nas čeka za plaćanje. I ako smo mi godinama takvi, a ovo je četvrti mandat meni i ovom timu i lokalnoj upravi, i ako se mi na takav način ponašamo naravno da smo ljuti i osjetljivi na neodgovorno ponašanje drugih zato što se onda dio naših sredstava uzima ili zato što mi moramo pokrivati nečiju neodgovornost pa kroz aranžman MMF-a ili neke druge kreditne aranžmane. To se negativno odražava na stanje u našoj zajednici jer dio tih sredstava trebamo mi dobiti. Mi smo dugo godina odgovorni, trebali su i drugi tako i na taj način se ponašati. To su stvari o kojima mi razmišljamo i promišljamo. Ali, nećemo mi čekati kada će se promijeniti propis i ambijent. Mi ćemo gledati što možemo sami sa našim građanima, poduzetnicima i poljoprivrednicima i naravno dijasporom, da uradimo mi ćemo sami uraditi”, poručio je Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina u razgovoru za Anadolu Agency.

DODAJTE KOMENTAR

OSTAVITE KOMENTAR​:​

E-posta hesabınız yayımlanmayacak. Gerekli alanlar * ile işaretlenmişlerdir

POLITIKA

VIŠE O POLITICI

Srđan Darmanović: Crna Gora ima dobre odnose sa Palestinom i Izraelom, podržavamo rješenje o dvije države

Srđan Darmanović: Crna Gora ima dobre odnose sa Palestinom i Izraelom, podržavamo rješenje o dvije države

e-Vijesti14/12/2017
Aleksandar Andrija Pejović: U poglavljima 23 i 24 sprovodimo reforme, imamo najbolji zakon o azilu

Aleksandar Andrija Pejović: U poglavljima 23 i 24 sprovodimo reforme, imamo najbolji zakon o azilu

e-Vijesti14/12/2017
Velike štete u USK-a: Na području Cazina vjetar odnio krovove 30 objekata, više od stotinu oštećeno

Velike štete u USK-a: Na području Cazina vjetar odnio krovove 30 objekata, više od stotinu oštećeno

e-Vijesti14/12/2017
Sastali se Iztebegović i Koc: Unaprijediti ekonomsku saradnju BiH i Turske

Sastali se Iztebegović i Koc: Unaprijediti ekonomsku saradnju BiH i Turske

e-Vijesti13/12/2017
Miro Kovač: Hrvatska ima legitimno pravo ne biti zadovoljna presudom u Haagu

Miro Kovač: Hrvatska ima legitimno pravo ne biti zadovoljna presudom u Haagu

e-Vijesti13/12/2017
Dijelovi USK-a i dalje bez električne energije: Nakon Bosanske Krupe i Cazin proglašava stanje prirodne nesreće

Dijelovi USK-a i dalje bez električne energije: Nakon Bosanske Krupe i Cazin proglašava stanje prirodne nesreće

e-Vijesti13/12/2017
Kosovo: Thaci predstavio Pripremnu ekipu za formiranje Komisije za istinu i pomirenje

Kosovo: Thaci predstavio Pripremnu ekipu za formiranje Komisije za istinu i pomirenje

e-Vijesti13/12/2017
Bosić: Akcize se žele progurati na silu zloupotrebama i kršenjem procedura

Bosić: Akcize se žele progurati na silu zloupotrebama i kršenjem procedura

e-Vijesti13/12/2017
Thaci i Zaev: Kosovo i Makedonija nemaju otvorenih pitanja, otvoriti novo poglavlje saradnje

Thaci i Zaev: Kosovo i Makedonija nemaju otvorenih pitanja, otvoriti novo poglavlje saradnje

e-Vijesti12/12/2017
Konferencija u Podgorici: Rusija dezinformisanjem nastoji destabilizovati Zapadni Balkan

Konferencija u Podgorici: Rusija dezinformisanjem nastoji destabilizovati Zapadni Balkan

e-Vijesti12/12/2017