POLITIKA

Nevesinjske ljepotice: Čelebića i Stara džamija jedinstvenih minareta u obliku sahat kule

Nevesinjske ljepotice: Čelebića i Stara džamija jedinstvenih minareta u obliku sahat kule

NEVESINJE (AA) – Almir Terzić

Osim što već više od 500 godina prkose vremenu i plijene svojom ljepotom Čelebića džamija u mjestu Donja Bijenja udaljenom oko 12 i Stara džamija u Kruševljanima, naselju udaljenom oko 25 kilometara od Nevesinja sa minaretima koji su jedinstveni u osmanskoj arhitekturi, u obliku sahat kule, spadaju u rijetke džamije u Bosni i Hercegovini takvog tipa.

Čelebića džamija je izgrađena, na njoj stoji, krajem 15. vijeka, porušena je u ratu 1992. godine, ali je ponovo obnovljena prije 12 godina. Upravo je 2005. godina bila dvostruko važna za Čelebića džamiju, koja ne samo da se ponovno kao feniks podigla iz pepela, nego je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH stavljena i na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Svojom ljepotom poglede na sebe skreće i Stara džamija u Kruševljanima na kojoj stoji kako je izgrađena krajem 13., odnosno početkom 14. vijeka. Istu sudbinu 1992. godine doživjela je kao i Čelebića džamija, kada je porušena u ratu, ali i petnaest godina kasnije, 2007. godine obnovljena. Ono što je također vrlo značajno, a veže se za Staru džamiju i Kruševljane je da je to najudaljeniji džemat u kojem žive Bošnjaci na području opštine Nevesinje u RS-u, s obzirom da se u produžetku nalazi Federacija BiH, odnosno općina Konjic.

Osim Čelebića i kruševljanske Stare džamije na prostoru opštine Nevesinje nalazila se i treća džamija s jedinstvenim tipom minareta u obliku sahat kule, ona na Vakufu u samom Nevesinju porušena nakon Drugog svjetskog rata, što Nevesinje uz Bileću koja također ima tri takve džamije svrstava u područja na kojem se nalazi njihov najveći broj. Jer, osim u Nevesinju i Bileći džamija takvog tipa postoji još u općini Stolac.

– Jedan od najvećih harema u Hercegovini u kojem se i sada ukopava –

“Čelebića, Šurkovića, odnosno Džaferagića džamija u Donjoj Bijenji, pripada džematu Bijenja koji čine Donja Bijenja, Gornja Bijenja i Postoljani. Ova džamija karakteristična je po tome što ima četverougaonu munaru i spada u džamije koje su karakteristične po tome u cijeloj Hercegovini. To su džamija u Kruševljanima, džamija Seferagića džamija u Dabrici kod Stolca, i na Planoj džamija Ćamila ef. Avdića. Također, to je bila i džamija Pekušića, odnosno Ramovića džamija na Vakufu u čaršiji u gradu Nevesinju koja je pretpostavljaju srušena 1952. godine, odnosno poslije Drugog svjetskog rata i nije obnovljena. Trenutno aktivnosti Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje su na tome da smo iskrčili lokalitet, a u namjerama smo da ogradimo i zaštitimo taj lokalitet od daljnjeg propadanja, mjesto gdje je bila ta džamija”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Šerif Kujan, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

Još dvije džamije iste arhitekture treba da se obnove, a to su džamija Hasan-paše Predojevića u Bileći i Telarevića džamija u Bijeljanima kod Fatnice, opština Bileća.

Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje govorio je o tome zašto je Čelebića džamija u Donjoj Bijenji od iznimne važnosti ne samo za Nevesinje i istočnu Hercegovinu nego i za cijelu BiH.

“Ova džamija je 2. jula 2005. godine odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine stavljena na listu i proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Mi ne pridajemo dovoljno značaja džamijama s ovako karakterističnim oblicima u odnosu na ostale džamije. Pretpostavke su da su ove džamije pravljene krajem 15. i početkom 16. vijeka, tačnije ova da je izgrađena 1490. godine. Ali, sve te džamije, njih nekoliko u Hercegovini su građene u isto vrijeme, otprilike u tom periodu. Imaju karakterističan oblik, oblik sahat kule, kao što je ona u Nevesinju samo što nemaju sat, što nas navodi na zaključak da je negdje taj period gradnje bio kada i sahat kula. Možemo napomenuti da je ova munara građena od kresanog kamena, koji je krečnim malterom kao vezivnim tkivom uvezan i dimenzija je otprilike 2,2 sa 2,25 metara. Ne znam koji je razlog zašto su munare niže nego kod ostalih džamija, ali znam da i munare i prostor džamije, unutrašnji enterijer je isto otprilike manjeg obima. Spadaju u jednoprostorne džamije sa dvije sofe, od kojih je jedna zatvorena, a druga otvorena”, kaže Kujan.

Čelebića džamija uskoro će biti obogaćena. U narednom periodu Medžlis Islamske zajednice Nevesinje planira urediti dvorište ispred i izgraditi abdesthanu za džematlije. Također, planira u sklopu toga uraditi spomen-obilježje za svoje šehide, odnosno sve stradale u proteklom ratu iz džemata Bijenja.

Dokaz da Čelebića džamija datira iz vremena od preko pet stotina godina je i njen harem čiji su nišani veoma stari, bogato ukrašeni turbanima i velikih su dimenzija, nerijetko i preko dva metra. Mezari su sačuvani kroz sva vremena i ratove, a harem je idalje aktivan. Tamo se vrši ukop mještana sa područja džemata Donja Bijenja.

“Otprilike oko 1,2 kilometra udaljenosti od Čelebića džamije nalazi se veliki stari harem čiji bašluci datiraju još iz 15. vijeka. Pretpostavlja se da su prije dolaska islama na ove prostore bili prvi mezari, odnosno da su se prvi umrli sahranjivali u taj harem”, navodi Kujan.

– Džamija je mjesto društvenog života, ali i orjentir –

O važnosti Čelebića džamije u Donjoj Bijenji za Anadolu Agency (AA) govorio je i Mehmed ef. Čopelj, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

“Ovo je jedna od karakterističnih džamija na ovim prostorima, da ne kažemo i šire u BiH. Još nekoliko džamija postoje ovakvog tipa, gdje su čoškaste munare i to je za ove prilike i za ova mjesta itekako karakteristična građevina. Značaj ove džamije je stoga veoma važan, iako kao što znamo, svaka džamija ima svoj značaj bez obzira kakva bila. Ona je glavna i osnovna ćelija jednog sela i jednog džemata. Džamija je simbol i prepoznatljiv znak u kakvom mjestu se nalazimo. Džamija nam ponekad služi i kao orjentir i može nam kazati mnogo šta kakvo je mjesto. U ovoj džamiji se povremeno klanjaju namazi u toku ljetnog perioda. Pošto Medžlis Islamske zajednice Nevesinje ima više džamija, a ja sam ovdje jedini uposleni imam, pa kada dođe, da ne kažemo red, na ovu džamiju onda dođemo ovdje i klanjamo sa svim džematlijama iz okolnih mjesta. To je jedinstvena prilika da te džematlije dođu u ovo mjesto i upoznaju se. Samo se na jednom mjestu klanja toga tipa, od Kruševljana kao gornjeg džemata do Odžaka. Tu se nalazi devet džamija i kada dođe red mijenja se raspored klanjanja u džamijama”, kaže efendija Čopelj.

Tako je veli efendija Čopelj, izuzev mjeseca ramazana kada u Donju Bijenju dođe jedan softa iz Karađoz-begove medrese u Mostaru i tu provede taj mjesec dana s tim da kako postoje tri sela koja sačinjavaju taj džemat – Donja Bijenja, Gornja Bijenja i Postoljani po tom nekom uhodanom rasporedu u svakom od tih sela softa provede po desetak dana.

“To je u toku mjeseca ramazana, džematlije dolaze, malo se više kreće, obilazi. To je ta neka priča o ovoj džamiji u tom smislu vjerskih aktivnosti. A, sigurno, svaka džamija i svaki vjerski objekat itekako ima svoj značaj i svoju svrhu. I ona (Čelebića džamija) je bila porušena kao i sve ostale džamije na ovim prostorima. Porušene su bile gotovo do temelja. Neke su bile toliko razorene da su im ostaci dislocirani, odnosno čitav taj građevinski materijal i kamen sa tog mjesta gdje je postojala ta džamija premještan je na drugi. No, uz dobru volju džematlija ovoga džemata Čelebića džamija je prva da ne kažemo obnovljena zgrada ili kuća. Džamija je eto uspjela da bude inicijalni pokretač da se i ostale kuće prave. Džamija kao što znamo služi za okupljanje i ona privlači sebi. Sigurno svako mjesto i svako selo koje nema džamije tu je itekako veoma siromašan društveni, a i vjerski život”, kaže efendija Čopelj.

– Softa Tarik dobro primljen kod džematlija u Donjoj Bijenji-

U džematu Donja Bijenja zatekli smo i Tarika Džemića, koji je završio drugi razred Karađoz-begove medrese u Mostaru, a kojem je pripala čast da bude ovog ramazana softa u Donjoj Bijenji.

“Prije svega bih želio da se zahvalim svim džematlijama, mještanima sela Donja Bijenja i džematskom odboru što su me izabrali da predstavljam i da budem ovdje imam prije svega i da Bajram klanjam ovdje. Zaista su me lijepo primili. Čast je biti u ovakvom selu. Za ovo selo sam vezan od ranije jer i moje porijeklo vodi iz ovog sela. A, i sa ovom džamijom sam isto vezan od svojih malih nogu, od 2005. godine od kada je obnovljena skoro svaki žbajram sam ovdje i klanjali smo. Bajram je možda jedina prilika da se svi mještani ovog sela zajedno okupe. To je velika prilika, velika čast da ja kao svršenik drugog razreda Karađoz-begove medrese iz Mostara predvodim Bajram-naman ove godine. Ovdje je područje tri sela i zasta ni na jednom selu nisam naišao ni na kakvu razliku. Svi su me isto primili, ugostili ponudili mi konak, ali pošto imam svoju kuću ovdje od prije tu sam sada sa nenom i nadam se da ću i dogodine ovdje biti”, priča softa Džemić.

On misli da mladi ljudi posebno trebaju pridavati veliku pažnju svojim korijenima, odnosno mjestima iz kojih su njihovi najmiliji. Jer, u današnje doba, kaže Tarik, “naši Bošnjaci, odnosno svi mi dosta zaboravljamo svoju tradiciju”.

“Kod dosta ovih džamija mi ne znamo neke ni koje su godine tačno sagrađene. To da se zapisivalo, da se njegovala ta tradicija možda bi se do sada dosta stvari sačuvalo. Mislim da sada trebamo učiti na tim greškama i da se trebamo sačuvati od zaborava. Jer, u zaborav sva naša tradicija može otići i mogu nam pisati historiju kako god ko želi”, poručuje Tarik.

Na području Nevesinja, kaže, su se većinom zadržali običaji Bošnjaka, samo što je mali problem što je sada njih mali broj, odnosno nije ih toliko naseljeno. Kaže da su u toku rata protjerani odatle mještani i naseljeni su na području Mostara. Bile su, velike i brojne poslijeratne migracije.

“A, Bajram je jedina prilika da većina njih dođe ovdje i tu se možda neki ljudi vide jednom ili dva puta godišnje, dakle zavisi od Bajrama. Mislim da mladi ljudi posebno trebaju dolaziti da bi se upoznavali i da bi njegovali te komšijske odnose, kao što su to odavde radili njihovi preci. Oni su ih njegovali isto”, kaže Tarik.

Područje Nevesinja, smatra Tarik također, može ponuditi puno svojim posjetiocima, odnosno svima onima koji odluče doći u te krajeve.

“Kao turisti mogu imati priliku posjetiti više znamenitosti. Mogu prije svega uživati u divnoj ljepoti netaknute prirode, poljima… Imamo brojne znamenitosti. Imamo i stećke, harem koji je među najvećim na području istočne i među najvećim u cijeloj Hercegovini, pa i BiH čak. Tu datira mezara, možda nije zapisano, ali vjeruje se i iz perioda bogumila, kada je bio prelazak na islam. Tu je i ova Čelebića džamija koja je sagrađena tokom 1490. godine. Mogu jedan dan lijepo provesti i sigurno će im ostati u jednoj velikoj uspomeni”, smatra Tarik.

– Tri džamije, tri nacionalna spomenika BiH u Nevesinju-

Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje Šerif Kujan kaže kako je na području opštine Nevesinje trenutno obnovljeno devet džamija i ostalo je još da se obnovi Dugalića džamija, odnosno džamija hadži Velijudina Bakrača, također nacionalni spomenik BiH.

Lokalitet na kojem se nalazila Dugalića džamija je ograđen zaštitnom kamenom ogradom. Dugalića džamija je nakon Drugog svjetskog rata korištena kao magacin. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH sredinom 2005. Dugalića džamiju, kao treću u Nevesinju, proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Jedna od džamija koju Evlija Čelebi spominje je i Velagina džamija u čaršiji. Džamija je, prema natpisu na njoj, koji daje Evlija, sagrađena 1515. godine. Džamija je sagrađena kao zadužbina hadži Velijudina Bakrača, uglednog i bogatog građanina Nevesinja. Uz nju vakif je sagradio mekteb i medresu.

Nije poznato kada je medresa prestala da radi i kada je srušena, a mekteb je radio u posebnoj zgradi pokraj džamije (objekt uz Sahat-kulu) sve do 1878. godine. Za izdržavanja vakufa hadži Velijudin Bakrač je uvakufio nekretnine i novac, ali nije poznato koje nekretnine i koliko novca s obzirom na to da vakufnama nije sačuvana.

Džamija je više puta obnavljana. Najveće intervencije na džamiji su rađene oko 1880. godine, nakon što su je, prilikom provale u augustu 1875. godine, ustanici i Crnogorci djelimično srušili. Obnovu džamije vodio je njen mutevelija, mula Hadžo Dugalić, pa je po njemu i džamija, nakon obnove, prozvana Dugalića džamijom. Na inicijativu šerijatskog sudije u Nevesinju Derviš efendije Korkuta, na džamiji su vršene izvjesne popravke i 1934. godine, o čemu je stavljen natpis nad ulaznim vratima. Posljednji imam džamije bio je Hamid efendija Kolaković.

Neposredno uz džamiju nalazi se i srpska pravoslavna crkva, izgrađena sredinom XIX stoljeća. U Nevesinju kažu kako je zemljište za njenu gradnju poklonio neki predak porodice Dugalića. Uz to još, u cijeloj Bosni i Hercegovini, a možda i na Balkanu nigdje nije manja udaljenost između dvije vjerske bogomolje kao što je slučaj sa Nevesinjem. Ogradne zidove dijeli samo pet metara uska staza koja vodi s glavne kolske u glavnu pješačku ulicu, tik kraj sahat-kule.

“Obnovljena su do sada još i četiri mesdžida. Znači, nakon rata obnovljeno je sedam džamija koje su postojale i prije rata i napravljene su dvije džamije, a to je džamija u Presjeci i džamija u Borovčićima koje nisu bile prijeratne džamije što znači da obnovom Dugalića džamije bit će deset deset džamija na području opštine Nevesinje i četiri mesdžida. Što se tiče stanja Bošnjaka u Nevesinju ne možemo biti zadovoljni. Bošnjaci koji ovdje žive to je veoma mali broj njih, oni se bave poljoprivredom i stočarstvom, dok nijedan Bošnjak nema da radi u državnoj upravi, nema ga ni u opštini ni bilo gdje drugo u upravi na teritoriji opštine Nevesinje, ali kao što znamo ni na teritoriji cijele istočne Hercegovine. Vrlo važno je da naši Nevesinjci, naši Bošnjaci bilo gdje da su, u BiH, Evropi i širom svijeta ne zaborave svoje korijene, ne zaborave svoje običaje i da dođu i pomažu i u našim zajedničkim namjerama, u našim zajedničkim ciljevima, a to je očuvanje islama i očuvanje Bošnjaka-muslimana na ovim prostorima”, poručio je Šerif Kujan, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Nevesinje.

Na području opštine Nevesinje prije rata u BiH živjelo je 3.313 ili 22,93 posto Bošnjaka, a prema posljednjem popisu iz 2013. taj broj smanjen je za skoro sedam puta i sada ih je 533 ili 4,11 posto.

DODAJTE KOMENTAR

OSTAVITE KOMENTAR​:​

E-posta hesabınız yayımlanmayacak. Gerekli alanlar * ile işaretlenmişlerdir

POLITIKA

VIŠE O POLITICI

Beograd: Predsjednik Turske skupštine Kahraman obišao Bajrakli džamiju

Beograd: Predsjednik Turske skupštine Kahraman obišao Bajrakli džamiju

e-Vijesti24/06/2017
Ivanić i Izetbegović sastali se s Vučićem: Razmatrana politička situacija u BiH i Srbiji

Ivanić i Izetbegović sastali se s Vučićem: Razmatrana politička situacija u BiH i Srbiji

e-Vijesti23/06/2017
Adilović: Kada političari to ne rade onda je važno da vjerski predstavnici odaju počast svim žrtvama

Adilović: Kada političari to ne rade onda je važno da vjerski predstavnici odaju počast svim žrtvama

e-Vijesti23/06/2017
Priština: Objavljeno istraživanje "Dekonstrukcija koncepta pomirenja u kontekstu Kosova"

Priština: Objavljeno istraživanje “Dekonstrukcija koncepta pomirenja u kontekstu Kosova”

e-Vijesti22/06/2017
Kosovo: Porodice nestalih apeluju da se pronađu njihovi najmiliji

Kosovo: Porodice nestalih apeluju da se pronađu njihovi najmiliji

e-Vijesti21/06/2017
Kosovo: Politički subjekti predložili 22. oktobar za datum lokalnih izbora

Kosovo: Politički subjekti predložili 22. oktobar za datum lokalnih izbora

e-Vijesti21/06/2017
BNV: Bošnjaci nevidljivi u pregovorima za članstvo Srbije u EU

BNV: Bošnjaci nevidljivi u pregovorima za članstvo Srbije u EU

e-Vijesti21/06/2017
Zamjenik premijera Turske Numan Kurtulmus u Kongu

Kurtulmus u Kongu: Nadam se da će žitelji Afrike konačno sami odlučivati o svojoj budućnosti

e-Vijesti20/06/2017
Mahmutbegović: Natalitet u FBiH u padu, nužno što prije riješiti i poboljšati status porodilja

Mahmutbegović: Natalitet u FBiH u padu, nužno što prije riješiti i poboljšati status porodilja

e-Vijesti20/06/2017
Kosovo: Otvorena izložba “Albanci ne bi trebali da budu izbeglice”

Kosovo: Otvorena izložba “Albanci ne bi trebali da budu izbeglice”

e-Vijesti20/06/2017